A tula'i mai se fa'alavelave fa'alotoifale po'o se fa'afitauli e le'i fuafuaina e taofia ai se a'oga mai le fa'agaioiga saogalemu, e galulue fa'atasi le pule a'oga ma pule fa'alavelave lavelave e fai fa'ai'uga e uiga i tapuni a'oga mo se taimi pupuu.
Saogalemu, Saogalemu & Tapenaga mo Faalavelave Tutupu Faafuasei
Tapuni a'oga
A tupu ni mea tetele e pei o se afā, matou te galulue ma a matou paaga i le setete ma le itumalo pulega faʻafuaseʻi e faia se faʻaiuga pe tatau ona tatala pea se aʻoga. O le tele o a tatou a'oga o lo'o fa'atulaga nofoaga mo fa'alavelave fa'afuase'i e fa'agaoioia e itumalo i feutaga'iga ma le Hawaii'i Fa'alavelave Fa'afuase'i Ofisa (HI-EMA). O punaoa ma faʻamatalaga a le Itumalo e tali atu ai faʻafuaseʻi o loʻo i lalo:
- Aai & Itumalo o Honolulu: Matagaluega o Faalavelave Tutupu Faafuasei
- Itumalo o Hawaiʻi Island: Ofisa o Puipuiga Lautele a le Itumalo o Hawaiʻi
- Itumalo o Maui: Maui Emergency Management Agency
- Itumalo o Kauaʻi: Kauaʻi Pulega o Faalavelave Tutupu Faafuasei
Pepa le eletise
E ono motusia le eletise i taimi o aoga. E ui e mafai ona faʻalavelave, o le a mataʻituina lelei e le pulega a le aʻoga ma le taʻitaʻi o ofisa o le setete faʻasalalauga faʻalotoifale. Afai e motusia le eletise, i le tele o tulaga e tatala pea le lotoa a'oga. E masani lava, o le taofia o tamaiti aoga i luga o le lotoa o le filifiliga sili lea ona saogalemu.
Afai e tapunia le a'oga, o le a lafo sa'o mai le a'oga i aiga ma fa'asalalau atu fo'i ile upegatafa'ilagi a le HIDOE. Fa'amolemole fa'amautinoa o lo'o iai i le a'oga a lau tama au fa'amatalaga fa'afeso'ota'i aupito lata mai.
View information about Hawaiian Electric Co.’s Polokalama Tapuni Malosiaga o le Saogalemu Lautele.
Fa'alavelave Fa'afuase'i
O a'oga uma e fa'atino a'oa'oga mana'omia nei (lea vitio e maua ai se vaaiga lautele):
- Loka: E lokaina pe a iloa se fa'amata'u i totonu po'o fafo i le a'oga. Ua loka uma faitoto'a o le a'oga ma o tamaiti a'oga ua fa'asao i potuaoga. E leai se ulufale i totonu pe alu ese mai le aʻoga o le a faʻatagaina seia oʻo ina faia se faʻaaliga "manino uma".
- Malutaga i le Nofoaga: E sulufai tamaiti aoga i nofoaga atofaina e puipuia ai i latou mai mea matautia po o le leaga o le tau. E leai se ulufale i totonu pe alu ese mai le aʻoga o le a faʻatagaina seia oʻo ina faia se faʻaaliga "manino uma".
- Aveese (e aofia ai le afi): O nisi faʻalavelave faʻafuaseʻi e ono manaʻomia ai tamaiti aoga ma le aufaigaluega e o ese mai le aʻoga. E fa'atinoina le fa'asao pe a le toe saogalemu le nofo ai i totonu o le lotoa. Afai e fa'aauau pea le fa'alavelave fa'afuase'i ma ua le mafai e tamaiti a'oga ona toe fo'i i le lotoa, o le a fa'ataunu'u taualumaga o le toe tu'ufa'atasia o matua po'o le tausi. Fa'amolemole fa'amasani oe ile fa'asologa o le toe tu'ufa'atasiga a lau a'oga.
- Mafuie: O le tulafono e tatau ona pa'u, ufiufi ma taofi seia uma le lulu.
- Tsunami: Mo a'oga o lo'o i sone o le galulolo, ose fa'ata'ita'iga lea mo le fa'asa'olotoina i se nofoaga fa'apitoa e mamao ese mai le o'o atu i galu o galu.
Hurricane Preparedness
The Department monitors potential storms and hurricanes affecting the state in close coordination with state and county emergency management officials. Ahead of a storm, schools take precautions to secure campuses and reduce potential hazards. Following a severe weather event, schools assess facilities and grounds for damage to determine when it is safe for students and staff to return. Families and employees are encouraged to monitor official HIDOE communications, local media and county emergency management agencies for the latest information. For more information on preparing for hurricanes and other severe weather events, visit ready.hawaii.gov.
A'oga Sone Tsunami
Schools that lie in tsunami zones practice evacuation based on a locally generated tsunami. This could result in a tsunami wave arriving on shore in 15-30 minutes. All schools practice evacuating tsunami zones within 10 minutes. Parents are directed to stay away from campus until the emergency has passed. Schools that lie within the primary tsunami evacuation zone (color code red) include:
Oʻahu
- Ala Wai Elementary
- Jefferson Elementary
- Haleʻiwa Elementary
- Hau'ula Elementary
- Iroquois Point Elementary
- Ka'a'awa Elementary
- Lāʻie Elementary
- Mā'ili Elementary
- Nānāikapono Elementary
- Sunset Beach Elementary
- Waialua Elementary
- Wai'anae High
- Wai'anae Intermediate
Hawaiʻi
- Tama'ita'i Sili Kapi'olani Elementary
- Kahakai Elementary
- Keaukaha Elementary
Kaua'i
- Hanalei Elementary
- Kekaha Elementary
Maui County
- Kaunakakai Elementary
- Kilohana Elementary
The following provides recommended guidance for “Distant Tsunami” on specific situations. These tsunamis can travel across the entire ocean basins and may take hours to reach land, allowing for more time to issue warnings and evacuate.
If a warning is issued prior to the start of the school day, school activity, and/or work day
Schools within the evacuation zone
- Families will be notified if the school is closed.
- Children should not be dropped off at school.
- Schools will follow the direction of emergency management officials and remain closed until the “all clear” is given.
Schools outside the evacuation zone
- Families will be notified if the school is closed.
- Children should not be dropped off at school.
- Schools will follow the direction of emergency management officials and wait until the “all clear” is given.
If a warning is issued during the school day, at drop-off or pick-up, or during after-school care or events
Schools within the evacuation zone
- Students who are already on campus will remain in the care of the school and will evacuate per school’s emergency action plan.
- Those traveling to campus should not enter the tsunami evacuation zone and head to higher ground.
- Do not enter the evacuation zone or travel to the evacuation site until local emergency management officials have issued an “all clear.”
Schools outside the evacuation zone
- Students who are already on campus will remain in the care of school staff. No evacuation will be necessary.
- Do not come to campus to pick up your child. Schools will follow the guidance of local emergency management officials until the “all clear” is issued.
If a tsunami watch is issued
Schools within the evacuation zone
- Schools will follow guidance from local emergency management officials.
- Families will be notified about any impacts to school operations as information becomes available.
Schools outside the evacuation zone
- Schools will follow local emergency management agency instructions and will notify parents about the status of school.
Fa'amatalaga Fa'alavelave mo Aiga
O faʻalavelave faʻafuaseʻi o se taimi faigata, ae e tatau i matua ma tagata tausi maʻi ona mautinoa o le aufaigaluega aʻoga e saunia e ala i faʻataʻitaʻiga masani ma faʻafouina. E mafai e matua ma tagata tausi maʻi ona fesoasoani i le faia o mea nei:
- Ia saunia mo se faalavelave faafuasei
- Ia mautinoa o fa'amatalaga fa'afeso'ota'i fa'afuase'i a lau tama e sa'o ma lata mai.
- O a'oga HIDOE uma e iai fuafuaga fa'afuase'i. Fa'amasani ile fuafuaga fa'afuase'i a lau a'oga ma faiga e toe tu'ufa'atasia ai matua/tausia pe a tula'i mai se a'oga.
- Fa'aalu se taimi e saunia ai le fuafuaga fa'afuase'i a lou aiga ma lau fanau. O le Federal Emergency Management Agency (FEMA) e iai a latou punaoa taua ile initaneti.
- I le tulaga o se fa'alavelave fa'afuase'i i le a'oga: E ui o lau tali muamua o le vili pe faanatinati i le a'oga a lau tama, fa'amolemole mulimuli i fautuaga nei:
- Aua le valaau pe faanatinati i le aoga a lau tama. E mana'omia laina telefoni ma tagata faigaluega mo taumafaiga fa'alavelave fa'afuase'i.
- Aua le telefoni i lau tama. Ua fa'avaivai le aufaigaluega ma tamaiti a'oga mai le fa'aogaina o feso'ota'iga telefoni fe'avea'i mo mafuaaga saogalemu.
- Fa'alogo ile TV/leitio fa'alotoifale mo fa'aaliga aloa'ia a le a'oga.
- Fa'alagolago i feso'ota'iga aloa'ia mai le a'oga, saogalemu lautele po'o ofisa ole HIDOE.
- Fa'alogo mo fa'amatalaga aloa'ia e uiga i le toe fa'atasi ma lau tama. O tamaiti a'oga o le a fa'asa'oloto na'o matua/tagata tausi o lo'o fa'amauina o ni feso'ota'iga fa'afuase'i ma o lo'o tu'uina atu se ID ata e pei o le laisene aveta'avale, ID militeri po'o le tusifolau.
- Siaki le upega tafa'ilagi a le HIDOE po'o ala fa'aagafesootai mo fa'amatalaga fa'afuase'i.
Pepa fa'alavelave mo matua
Mataupu 19
Ina ia malu puipuia a tatou a'oga, ua fa'atūina tulafono e fa'atatau i amioga le taupulea a tamaiti a'oga. O nei tulafono e fa'atonutonu ai fo'i su'ega o tamaiti a'oga ma faoa meatotino. Tulafono Pulega a Hawaiʻi, Vaega 19 (PDF), are derived from state law. It’s important that students and parents review this information to be aware of the consequences of a Chapter 19 violation.
Saogalemu i totonu ma fafo atu o le lotoa
O le a galulue leoleo pe a iai se tulaga lamatia moni pe iloa e aʻafia ai a tatou tamaiti aʻoga poʻo aʻoga. O le a amataina e le pulega ma le aufaigaluega ni tulafono mo le saogalemu pe a tutupu ni faalavelave i totonu o le lotoa, ma faafaigofie fesootaiga ma aiga, vaega o nuu ma le au faamalosia tulafono pe a tulai mai ni faalavelave e aafia ai tamaiti aoga i fafo atu o le lotoa.
O fa'alāpotopotoga fa'atulafono a Hawai'i ose vaega taua o le fa'asaogalemū o nu'u a'oga. O le a'oa'oina o tamaiti a'oga a leoleo e uiga i le saogalemu.
E tatau foi ona talanoa aiga ma a latou fanau e uiga i faiga faavae saogalemu pe a latou i fafo i nofoaga faitele ma e leai se tagata matua faatuatuaina e lata ane:
- Aloese mai tagata ese, aua le talanoa pe ave se mea mai ia i latou.
- Aua e te alu i se mea ma se tasi e te le iloa. Aua nei talia se tietiega mai se tagata ese.
- Afai e alu atu se tagata ese ia te oe, saili vave se fesoasoani mai se tagata matua faatuatuaina.
- Fa'aaoga le faiga uo; aloese mai le savali i soo se mea na o oe.
- ‘Āfai e pu‘e oe e se tagata ‘ese, fai so‘o se mea e mafai ai e taofi ai le tagata ‘ese. Alalaga mo se fesoasoani.
- Lipoti soo se gaioiga masalomia i se tagata matua faatuatuaina.
- Ia mataala i lou siosiomaga ma faailoa atu i isi le mea o le a e i ai ma le taimi e te toe foi mai ai.
O le pitonuu a'oga lata ane ma le nuu o a tatou paaga i le mata'ituina ma le lipotia o gaioiga masalomia i totonu o lotoa. Matou te fa'amalosia tuaoi e lipoti atu ni gaioiga masalomia i le aufaigaluega a'oga ma/po'o le fa'amalosia tulafono.
E mafai e le nuu ona aoao atili e uiga ma auai i nei taumafaiga iinei:
Komiti o le Saogalemu o Aoga
E tofu a'oga ma le Komiti o le Saogalemu a le A'oga e nafa ma le ausiaina o sini nei:
- Fa'ateleina le silafia o le saogalemu.
- Fausia le naunautaiga mo polokalame saogalemu.
- Faʻaitiitia ma puipuia manuʻa.
Connect with your school to learn more.
