Matagaluega o Aoga a le Setete o Hawaii

Ka 'Oihana Ho'ona'auao o le Malo o Hawai'i

O a'oga Maualuga a Kailua ma Kalani ua fa'ailoaina o A'oga Fa'atemokalasi a Hawai'i

The Hawai'i State Department of Education announced the recognition of Kalani High and Kailua High as the newest Hawai'i Schools of Democracy.

Na faalauiloa e le Matagaluega o Aoga a le Setete o Hawai'i (HIDOE) le aloaia o Kalani High ma Kailua High e avea ma A'oga Fa'atemokalasi a Hawai'i (HISOD). O nei aʻoga e auai i se lisi tuputupu aʻe o aʻoga maualuga o loʻo faʻaalia le faʻamaoni i le sauniaina o tamaiti aʻoga ina ia toaaga ma malamalama tagata auai i se sosaiete faatemokalasi.

“O le fa'ailogaina o A'oga Maualuga a Kalani ma Kailua e avea ma A'oga Fa'atemokalasi a Hawai'i ose la'asaga taua tele lea i luma o le Matagaluega i le tu'uina atu o a'oa'oga fa'alelalolagi mo tamaiti a'oga ta'ito'atasi,” o le saunoaga lea a Superintendent Keith Hayashi. “O a’oa’oga fa’ale-aganu’u o le ma’a tulimanu lea o le malo fa’atemokarasi maloloina. O nei aʻoga o loʻo faʻavaeina siosiomaga aʻoaʻoga e suʻesuʻe ai e tamaiti aʻoga mataupu lavelave, auai i talanoaga faʻaaloalo, ma atiina ae se malamalama loloto ia latou aia tatau ma matafaioi."

Fa'ata'ita'i i se polokalame fa'ale-malo ma fa'atusaina e le HIDOE mo le tulaga tulaga ese o tamaiti a'oga i Hawai'i, o Kalani ma Kailua High Schools sa fa'atinoina se fa'agasologa o masina e tu'uina atu ai le tele o fa'amaoniga o ana galuega fa'aa'oa'oga i a'oa'oga fa'atemokalasi ma le fa'aauaina o tamaiti a'oga. O se komiti e faia a'e i le HIDOE, le Komisi e Si'itia ma Fa'agasolo A'oa'oga Fa'atunuu (SAOTI), ma tagata tomai fa'apitonu'u, toe iloilo tusi talosaga a'oga ma fa'amaonia na'o a'oga e fa'aalia se tautinoga i fa'ailoga autu o le polokalame HISOD.

“Fa’afetai i A’oga Maualuga a Kailua ma Kalani i le fa’amaoniaina o A’oga Fa’atemokalasi a Hawai’i,” o le saunoaga lea a le Fa’amasino Sili o Mark E. Recktenwald. "O la latou tautinoga i le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga a latou tamaiti aʻoga e taua tele mo le lumanaʻi o lo tatou temokalasi. Ou te fia faafetai atu i sui o le Komisi o le PACE, aemaise o lona Taitaifono, Faamasino Lisa Ginoza, ma le Sui Taitaifono o Amy Perruso, faapea foi ma a latou paaga e toatele, e aofia ai le Iunivesite o Hawaii William S. Richardson School of Law, Hawaii State Bar Association, Hawaii State Department of Education, Hawaii Association of Independent Schools, ma le American Judicature Society, e faalauiloaina a tatou tagata lautele i aoaoga, ma le Sosaiete a le Faamasinoga a Amerika, o e ua i ai se vaega o le atunuu atoa e unaia ai a tatou atunuu. setete.

“Ina ua fa'au'u mai le A'oga Maualuga a Kailua, ua 'ou fiafia ona ua faia e le a'oga le ta'utinoga ma ausia ai le fa'ailoga o le A'oga Fa'atemokalasi a Hawai'i," o le fa'aaliga lea a Lisa Ginoza, le fa'amasino lagolago o le Fa'amasinoga Maualuga a Hawai'i. “E fa’amalo fo’i ia Kalani High, lea fo’i na maua le fa’ailoga i lenei tausaga. E taua tele le taliaina e tamaiti aoga ma le lautele lautele o le matafaioi e auai ma auai i la tatou faiga malo. E le gata i lea, e ala i le faʻalauteleina o aʻoaʻoga faʻale-malo, ou te talitonu o tamaiti aoga, faiaoga ma isi o le a maua le fiafia e maua mai le galulue faʻatasi mo le lelei o lo tatou nuʻu."

O Mililani ma Maui High Schools o aʻoga muamua ia na aloaia i le polokalame fa'aulufalega tausaga. O le tausaga a sau, o le a fa'aogaina e le polokalame a'oga tulagalua ma fa'ata'ita'i se polokalame tulagalua e fausia ai se K-12 fa'aauau. 

Na fa'asalalauina fo'i e le PACE ma le HIDOE su'esu'ega a le setete atoa i a'oa'oga fa'alenu'u i a'oga a le malo ma a'oga tuto'atasi a Hawai'i. I le lipoti, From Classroom to Community: Advancing Civics Education in Hawaiʻi, toetoe lava 800 faiaʻoga (627 faiaʻoga na lipotia mai o loʻo i ai le matafaioi mo suʻesuʻega faʻaagafesootai poʻo aʻoaʻoga faʻale-malo ma 168 pule) na auai. O su'esu'ega ua ofoina mai ai se va'aiga e le mafaatusalia i le tulaga o lo'o i ai nei a'oa'oga fa'alesivi i totonu o a'oga a Hawai'i. O fa'ai'uga o su'esu'ega e fa'amaonia ai fautuaga taua mai le Vaega Fa'atonu a le Tagata Faigaluega a'oa'oga, o se vaega 'ese'ese o faia'oga, ta'ita'i o nu'u, ma pa'aga na taloina e le HIDOE i le tautotogo 2024.

"O lenei suʻesuʻega e faʻamaonia ai mea ua leva ona iloa e le tele o faiaoga. O a'oa'oga fa'aletagata e mana'omia, ae e masani lava ona tauivi e tauva ma isi fa'amuamua,” o le tala lea a Colin Moore, Komesina o le PACE ma le saienitisi fa'apolokiki i UH-Manoa. “E tuuto atu faiaoga i le sauniaina o tamaiti aoga mo le olaga faalenuu, ae latou te manaomia punaoa sili atu, sili atu le taimi, ma lagolago malosi faʻalapotopotoga. E ala i le fa'atalanoaina o nei lu'itau, e mafai ai ona tatou fa'amautinoa o lo'o maua e tamaiti a'oga uma i Hawai'i le poto ma le tomai e fa'atino ai le auai i totonu o latou nu'u ma lo tatou temokalasi."

Heidi Armstrong, sui pule sili o aʻoaʻoga, na faʻaopoopo mai, "Matou te faʻamanatuina le alualu i luma o loʻo faʻamatalaina i lenei lipoti muamua o aʻoaʻoga faʻale-malo ma le PACE, o loʻo avea ma paaga malosi e fesoasoani ia i matou e ausia la matou sini e saunia tamaiti aoga mo tiute faʻale-malo. O lenei lipoti o le a fesoasoani ia i matou i le faia o faaiuga malamalama i tupe teufaafaigaluega, e pei o punaoa ma atinaʻe faʻapolofesa, ina ia mafai ona faʻalauteleina lo matou aapa atu e faʻaleleia le isi augatupulaga o tagatanuu o le lalolagi atoa.

Kailua High staff

O mea taua mai le lipoti e aofia ai: 

Malosi le Tautinoga a Faiaoga i Fa'alapotopotoga: 48% o faia'oga e manatu i le va'aiga o se fa'amuamua maualuga pe fa'atauaina i totonu o latou potuaoga, ae na'o le 32% e talitonu o lo'o fa'apena fo'i i le a'oga atoa, e fa'ailoa ai se va i le va o a'oa'oga fa'aa'oa'oga ma fa'amuamua fa'alapotopotoga.

Manaomia lautele mo Punaoa Fa'aa'oa'oga Tulaga Maualuga mo Tagata Lautele: Toeitiiti atoa le afa o faiaoga uma (45%) na ta'ua e le lava a'oa'oga faalemalo o lo'o avanoa mo i latou, ma le fa'afitauli e sili ona mata'utia i vasega K-5. O lo'o fa'asino i se vaega manino mo le fa'afaigaluegaina o tupe, ae maise le sao taua o faia'oga tulagalua i le fausiaina o le fa'avae o le malamalama fa'aletagata a'o laiti.

Fa'apaleni Tulaga Va'aia ma Isi Mana'oga o Matā'upu: 56% o faia'oga o lo'o ta'ua ai le una'ia o isi mata'upu e fai ma pa pupuni i a'oa'oga fa'alemalo. Ua ioe le 59% o pule o le utiuti o le taimi i mataupu aoaoina o le fa'alavelave tele lea i le fa'alauteleina o a'oa'oga fa'ale-malo, e fa'ailoa mai ai le mana'oga mo ni fofo fa'afofoga e fa'atasi ai a'oa'oga fa'aletagata.

Fa'alautele Atina'e Tomai Fa'apolofesa e Fa'afetaui Mana'oga a le Faiaoga: O lo'o i ai se maliliega lautele i le va o faiaoga o le fa'amuamua sili ona taua mo le atina'e fa'apolofesa o le fa'aleleia lea o a'oa'oga o a'oa'oga fa'ale-malo, e aofia ai faiga sili mo le fa'aleleia o le fa'atasia o tamaiti aoga. O le tolu-kuata o le pulega ma le 71% o faiaoga na faailoa mai o le vaega sili lea ona taua mo aʻoaʻoga faʻapolofesa.

Fa'amamafa i polokalame fa'aa'oa'oga lelei a le HIDOE:

Ua toe fa'amauina e le lipoti le tautinoga a le HIDOE i le fa'amautinoaina o tamaiti a'oga uma e maua avanoa i a'oa'oga fa'alotoifale malosi. O nisi o polokalame o lo'o fa'atino ai le va'aiga a le matagaluega mo a'oa'oga fa'ale-aganu'u e aofia ai:

Fono a Tamaiti A'oga a le Setete o Hawai'i: O le Fono a Tamaiti A'oga a le Setete o Hawai'i e avea o se fa'avae mo tamaiti a'oga e fa'ailoa ai o latou atugaluga, fa'atalanoa i mataupu ogaoga, ma tu'uina atu o latou manatu i le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai'i ma le Komiti Fa'atonu o A'oga. O nei taumafaiga e fa'amautinoa ai le auai sa'o o tamaiti a'oga i le fa'atulagaina o faiga fa'avae e a'afia ai a latou a'oga ma nu'u.

Polokalama Fa'ata'ita'i Faitulafono a le Keiki Caucus High School: O lenei faiga faapaaga i le va o le HIDOE ma le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai'i ua maua ai e tamaiti aoga maualuga se avanoa tulaga ese e maua ai le poto masani i le faiga o tulafono. E ala i se matā'upu a'oa'oina ma fa'apolopolo tulafono a le setete, e a'oa'o ai tagata auai e uiga i faiga fa'avae ma le taua o le auai fa'alenu'u.

A'oga o le Temokalasi a Hawai'i: Fa'alauiloa i le 2023, o le polokalame fou fa'ale-malo e fa'ailoa ai a'oga maualuluga e fa'aalia ai le malosi o le ta'utinoga e saunia tamaiti a'oga mo le olaga fa'alotoifale, a'oa'oga maualuluga, ma le manuia o galuega. E maua e aʻoga lenei tulaga faʻapitoa e ala i le ofoina atu o avanoa aʻoaʻoga eseese e faʻamamafa ai le faasinomaga, filifiliga a tamaiti aoga, ma mea moni i le lalolagi.

O nei polokalame o lo'o fa'aalia ai taumafaiga faifaipea a le HIDOE e a'oa'oina ai tamaiti a'oga i faiga fa'alemalo ma fa'aauai faiaoga i a'oa'oga fa'aa'oa'oga.

O le civics report, through an unprecedented statewide survey, reveals highlights and areas where the Department can focus on innovations in the civics programs. The report also affirms the vital role civics education plays in shaping the next generation of leaders and citizens which is essential for a thriving democracy. The Department remains steadfast in its conviction to sustain civics education at its highest levels.