The Hawai‘i State Department of Education is now accepting applications to be part of the Advisory Committee for Board of Education Policy 105-14 Multilingualism for Equitable Education. The Multilingualism Policy recognizes the important role of multilingualism in providing a meaningful and equitable education for student achievement. This is your opportunity to share your voice on the implementation of the policy.
While not a decision-making group, the Advisory Committee provides input on policy implementation activities, such as language learning opportunities, professional learning topics, community-based resources, and processes to distribute information to the broader community. The group consists of up to 10 voluntary members selected based on the stakeholder and language groups they represent. State Office representatives from the Office of Hawaiian Education, World Languages Program, English Learner Program, and Deaf and Hard of Hearing Program will also serve on the committee. Members commit to meeting twice each school year and serving a two-year term.
Applications are due at 3:00pm on Wednesday, September 10, 2025. To apply, please visit https://bit.ly/MLAC2025-2026 to learn about the School Year 2025-2026 focus areas for input and to complete the application. Selected applicants will be notified via email by Friday, October 17, 2025.
The School Year 2025-2026 meetings will be held virtually on:
• October 27, 2025, from 4:30pm to 6:30pm, and
• April 22, 2026, from 4:30pm to 6:30pm
O aganuu ma gagana uma o ni punaoa taua. O gagana eseese e fa'atupu ai si'osi'omaga a'oa'oga e maua mai i le tele o gagana 'ese'ese ma malosi fa'aleaganu'u a tamaiti a'oga a Hawai'i. E iloa e le BOE le taua tele o le gagana fa'a gagana i le tu'uina atu o se a'oa'oga 'anoa ma tutusa mo taunu'uga a tamaiti a'oga. Faiga Fa'avae mo A'oa'oga Tutusa a le BOE—Faiga Fa'avae 105-14 (PDF)—ta'ita'ia le HIDOE ma ana a'oga ina ia talia, fa'alauiloa ma fa'atumauina gagana fa'a gagana ma tu ma aga eseese e lagolago ai tagata a'oa'o, aiga ma nu'u.
O Hawai'i e tele aganu'u ma gagana eseese. E lua gagana aloaia a le setete—Hawaii ma le Igilisi. E oo atu i le 14% o tamaiti aʻoga ua faʻamaonia Tagata A'oa'o Igilisi (ELs) i le lima tausaga talu ai; o gagana pito i luga e lima e tautala i le fale o le Ilokano, Chuukese, Marshallese, Tagalog ma le Sipaniolo. O su'esu'ega e fa'aalia i taimi uma e fa'apea, a fa'aaofia ai fa'asinomaga, tala'aga, aganuu ma gagana a tamaiti i se auala 'anoa ma tutusa, o le a sili atu ona mafai ona latou a'oa'oina ma manuia i a'oga ma tua atu.
Sini
O sini autu e tolu o loʻo faʻamatalaina i totonu o faiga faʻavae e aofia ai:
- Tuuina atu le tele o polokalame gagana mo tamaiti a'oga e tele gagana, lea e aofia ai tamaiti a'oga o EL ma tamaiti a'oga e fia a'oa'oina se gagana fa'aopoopo;
- Tuuina atu i faiaoga mataalia le malamalama talafeagai, tomai ma mea aoga; ma
- Tuuina atu fesoasoani fa'alaua'itele i aiga ina ia punouai i aoaoga a le fanau.
O sini mo lenei faiga fa'avae na tusia ina ia aofia uma ai vaega o gagana tetele i Hawai'i: Hawaii, Igilisi, Gagana a le Lalolagi/Heritage, ma le Gagana Fa'ailoga a Amerika.
I le maeʻa ai o le faʻatagaina o faiga faʻavae i le 2016, na faia ai se fuafuaga faʻatinoina galuega e le Multilingualism Policy Work Group lea na tuʻufaʻatasia elemene uma o le faiga faʻavae i totonu o se pepa galue ma sini e ono:
- Manulauti 1: Tuuina atu le tele o polokalame gagana mo tamaiti a'oga e tele gagana
- Manulauti 2: Tuuina atu i faiaoga mataalia le malamalama talafeagai, tomai, ma meafaitino
- Manulauti 3: Tuuina atu fesoasoani mo aiga
- Manulauti 4: Fa'atuina se komiti faufautua tumau
- Manulauti 5: Tuuina atu se lipoti faaletausaga i le BOE
- Manulauti 6: Saili tupe e mana'omia e fa'atino ai le Faiga Fa'avae mo Gagana Tele
Faamanuiaga
Sailiga su'esu'ega o Fa'amanuiaga ole gagana e tele (PDF) ua fa'asino i taimi uma aoga, gagana ma agafesootai e fa'ataga ai tamaiti a'oga ua fa'ailoaina o EL e fa'aauau pea le atina'eina o latou gagana a'o a'oa'oina le Igilisi. O fa'ata'ita'iga o ia fa'amanuiaga e aofia ai le: mauaina o le malamalama i totonu o gagana masani, lea e a'afia lelei ai le atina'eina o le mafaufau; sili atu le tomai i le tele o gagana; ma le fa'amautuina o fa'asinomaga o tamaiti a'oga, e a'afia lelei ai taunu'uga.
Ua fa'ailoa mai fo'i i su'esu'ega fa'amanuiaga 'ese'ese o le lua/multilingualism mo tupulaga talavou e le o fa'ailoaina o EL. O nei fa'amanuiaga e aofia ai le fa'aleleia atili o tomai e tele galuega, fa'aloloto atili ma le fa'afetaia o tu ma aga eseese, ma fa'ateleina agava'a fa'aleaganu'u. Ona o nei fa'amanuiaga ua fa'avaeina ai e le HIDOE a fa'amaufa'ailoga a le gagana e lua e mafai e tamaiti a'oga ona tulituliloa e fa'aleleia a latou tipiloma.
Tele a'oga Hawai'i o lo'o tu'ufa'atasia le tele o gagana ma tu'ufa'atasiga i a latou a'oga ma a'oa'oga i auala eseese.