Matagaluega o Aoga a le Setete o Hawaii

Ka 'Oihana Ho'ona'auao o le Malo o Hawai'i

Leo o Tamaiti Aoga: E tatau ona tatou tau mo se tau saogalemu ma le soifua maloloina

Mia Nishiguchi Kalani High

Saunia e Mia Nishiguchi, Kalani High School

O le ola i se tau saogalemu ma le soifua maloloina e le o se avanoa-ae o la tatou aia tatau. 

O Hawai'i ose fa'ameamea o aganu'u ma tagata. O lo tatou fanua ma le vasa pele e fa'amatala ai lo tatou olaga. O feso'ota'iga i le 'aina e masani ona le amanaiaina i lo tatou lalolagi o fa'alavelave; tatou te manatu māmā i o tatou motu matagofie. O Hawai'i o lo'o pito i luma o suiga o le tau e aofia ai le si'itia o le suasami, tafia i le gataifale, lamala i Maui ma le afi o Lahaina. O nei fa'alavelave o fa'amanatuga faifai pea o suiga o le tau e le o se fa'amata'u mamao. O nei mataupu o se faʻataʻitaʻiga ma e manaʻomia ona matou manaʻomia vave, faʻamatalaga faʻamatalaga. O a tatou tupulaga talavou ma tupulaga o le lumanaʻi ua lamatia e aunoa ma le faia o gaioiga ma tiute i le taimi nei. 

O le autalavou o taitai o taeao; ma i aso nei. O tupulaga talavou mai itu uma o le setete o loʻo laa i luga e fai faʻataʻitaʻiga i nei mataupu muamua. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le Climate Future Forum, lea tatou te faʻalauteleina ai leo o tupulaga talavou, faʻamautinoa e le naʻo le aofia ai o tupulaga talavou i le suiga o le siosiomaga, ae o le taʻitaʻia muamua. Matou te fai ma sui o se vaega o tamaiti aoga maualuga e popole i le tulaga o lo matou tau. I nai tausaga talu ai, na faia ai e le Climate Future Forum le uluai mea na tupu i le State Capitol e faʻaaofia ai le autalavou i le faiga o tulafono. Ia Novema o le 2024, na matou faia ai le tele o le Climate Future Forum lea na matou vaʻaia ma le 20+ faʻalapotopotoga o loʻo auai, 80+ taʻitaʻi talavou o loʻo auai i talanoaga anoa ma le au fai tulafono, lima faʻavae faiga faʻavae, tele faʻasalalauga ma le tele o faipule tuuto. Ae ui i lea, e le tatau ona na'o tatou tupulaga talavou e tausolomua e fesoasoani e fa'asaoina o latou lumana'i. 

E ala i le poto masani a le tagata lava ia i le galue i le Setete o le Setete mo Sui Kapela ma le tusiaina o se iugafono mo se Vaiaso o le Tau e aloaia e le DOE e tuuina atu i lenei fono faitulafono, ua ou maua ai le malamalama tele i totonu ma fafo o le lala o le tulafono. O le faagasologa o le tusiaina o iugafono e mafai ai ona ou fesootai atu i tupulaga talavou ma taitai o le malo e fai le suiga ou te manao e vaai i ai i totonu o tatou nuu. O le tausolomua e faailoa atu mataupu tau le tau ia tatou tupulaga talavou o se avanoa ou te pele i loʻu loto. Ou te fa'amoemoe e pasia la matou fa'ai'uga i le fa'amoemoe e fa'amalosia tamaiti a'oga e faia ni la'asaga fa'atino aga'i atu i vaega e fiafia i ai, aemaise lava i lumana'i gafataulimaina. Ou te fuafua e tu'ufa'atasia ma tu'uina atu alagaoa e fa'amalosia ai i latou e fa'alautele o latou leo i le faia o fa'ai'uga. Ole Vaiaso ole Tau ole a tele sona aafiaga mo a'oga DOE. Ou te vaʻaia se vaiaso e amata ai e tamaiti aʻoga talanoaga e uiga i suiga o le tau, faʻatalanoa manatu fou, ma lagona le musuia e ave a latou fuafuaga i le lala o le tulafono. O le vaiaso o le a tatalaina ai faitotoa i ni fuafuaga fou ma nofoaga e fiafia i ai tamaiti aoga e faia ni suiga talafeagai. Ua ou a'oa'oina o faiga fa'avae e a'afia ai lo tatou si'osi'omaga e mafai ona fa'atinoina ma una'ia i le aofa'i sa'o o fa'amalosi ma fa'aupuga. 

O le faia o suiga i tulafono na foliga mai o se galuega mo tagata matutua ae le o se nofoaga mo talavou e maua ai se leo. E ala mai i faalapotopotoga e pei o le Climate Future Forum, Faitulafono e pei o Sui Kapela, ma taitai o le autalavou ou te galulue faatasi i aso taitasi, ua ou iloa ai e tofu i tatou uma ma se leo mamana e tatau ona tuuina atu. E ia te matou aia tatau uma e talosagaina ai tulafono e faʻamuamua ai malosiaga faʻafouina, 

a'oa'oga o le tau i totonu o a'oga ma lo tatou lumana'i atoa. E i ai ia i tatou uma le aia tatau e tuuina atu ai se molimau e lagolagoina pe teena ai ni pili patino, e faatulaga ai mea e tutupu, e faateleina ai o tatou leo, ma fautua mo se lumanai manuia mo tupulaga o lumanai. 

They say the future belongs to the next generation, but our future is being decided now. Policies, industries, and leaders are prioritizing profit over the fate of our future. We have the right to fight for a safe and healthy climate as stated in the Navahine Plaintiff case results and recognized by Gov. Green. Global and local disasters remind us all that inaction is not an option if we want a livable future. We must utilize our rights and shield the future we wish to see. One thought, one concept, or one idea can be the beginning of a globally-changing initiative. It’s time we quit complaining and begin fighting. Fighting for a clean future is our fundamental right and we shall not stop until our voices are heard, policies are changed, and our future is secure. 


O Mia Nishiguchi o se talavou i Aoga Maualuga a Kalani ma se tagata faigaluega mo Rep. Jeanné Kapela e ala i le Keiki Caucus Legislative Internship. O lo'o galue foi o ia o se Sui O'ahu i le Hawai'i Department of Transportation Youth Council, ose taitai faiga faavae mo le Climate Future Forum ma le Hawai'i Youth Food Council, ma le NOAA Ocean Guardian Youth Ambassador. O lo'o fuafua e a'oa'oina le fa'asaienisi fa'apolokiki ma so'otaga fa'ava-o-malo ma fa'anaunauta'i e fa'aauau pea le fa'atuputeleina o leo o tupulaga ma tumau le toaga i le lala o le Fono Faitulafono. I lona taimi avanoa, e fiafia o ia e fai matcha, faimalaga, vlogging ma tafafao ma e pele.