HONOLULU - O tamaiti aʻoga a le malo o Hawaiʻi o loʻo tulaga maualuga i le atunuʻu mo le toe faʻaleleia o aʻoaʻoga pe a maeʻa le faʻamaʻi, e tusa ai ma se lipoti fou mai tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Harvard ma le Iunivesite o Stanford. I le va o le 2019 ma le 2024, o le tulaga fa'aa'oa'oga a Hawai'i na tulaga fa maualuga i le toe fa'aleleia o le numera ma lona lua maualuga i le toe fa'aleleia o le faitau.
O su'esu'ega lata mai e sau mai le Education Recovery Scorecard, o se galulue fa'atasi i le va o le Center for Education Policy Research i le Iunivesite o Harvard ma le Educational Opportunity Project i le Iunivesite o Stanford. O le suʻesuʻega na suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga o aʻoaʻoga pe a maeʻa le faʻamaʻi i le silia ma le 100 aʻoga itumalo i le atunuʻu, faʻaaogaina faʻamaumauga mai le National Assessment of Educational Progress (NAEP) ma iloiloga a le setete.
I le atunu'u, na maua i le lipoti e 85% o tamaiti a'oga o lo'o i totonu o itumalo e le'i toe fa'afo'i taunu'uga o le numera i tulaga a'o le'i fa'ama'i, ma e 89% o tamaiti a'oga o lo'o i totonu o itumalo o lo'o i lalo ifo o le 2019 tulaga i le faitau. I se fa'afeagai, ua ausia e Hawai'i ni la'asaga iloga i mata'upu uma e lua, fa'avasegaina i totonu o setete sili ona lelei i le toe fo'i atu i tulaga a'o le'i fa'ama'i.
E tusa ai ma faʻamatalaga lata mai a le NAEP, o Hawai'i o se tasi o na'o le 15 setete na ausia se fa'aleleia atili fa'afuainumera i togi fa'a numera, e sili atu i le averesi a le atunu'u i le 2 'ai mo le su'esu'ega lona lua a le NAEP.

I le 20 tausaga ua tuanaʻi, ua faʻaalia e le setete nisi o faʻaleleia atili o le toe faʻaleleia o aʻoaʻoga i le atunuʻu. I le faitauga, ua si'itia le vasega fa a Hawai'i mai le fa'avasegaina o setete i lalo o le 10 setete i le 2003 i luga atu o le averesi a le atunu'u ma maua ai se tulaga i le 10 pito i luga.
“O le malosi o le toe fa'aleleia o a'oa'oga a a tatou tamaiti a'oga e atagia mai ai se fuafuaga fa'ata'atia, fa'avae su'esu'ega. E ala i le fa'aogaina o se a'oa'oga fa'amaonia ma fa'atino, su'esu'ega lautele, ma fa'atonuga fa'atatau, ua vave fa'ailoa ma tapuni ai avanoa a'oa'oga,” o le tala lea a le Sui Superintendent of Academics Heidi Armstrong. “O lenei aga'i i luma e le na'o togi o su'ega - e fa'atatau i le fa'amautinoaina e maua e tamaiti a'oga uma se a'oa'oga maualuga. A'o matou fa'amanatuina nei fa'amanuiaga, matou te fa'atumau pea i le fa'alauteleina o le numera ma le faitau ma le tusitusi ma le fa'afaigaluegaina o polokalame e fesoasoani ai i tagata a'oga uma ina ia manuia."

Na fa'afetaia e Superintendent Keith Hayashi le alualu i luma i le fa'apa'iaina o tamaiti a'oga, faiaoga ma le aufaigaluega a'oga. “O lenei fa’ailoga a le atunu’u o se fa’amaoniga lea o le galue malosi ma le fa’amoemoe o a tatou fanau a’oga, faiaoga ma tagata a’oga. O le fa'ato'ilaloina o lu'itau o le fa'ama'i e mana'omia ai le taula'i malosi i le toe fa'aleleia o a'oa'oga, ma o nei fa'ai'uga ua fa'amaonia mai ai o a tatou taumafaiga tu'ufa'atasi o lo'o faia se a'afiaga mo a tatou tamaiti a'oga uma ina ia fa'atauva i le lalolagi atoa ma fa'amaoni i le lotoifale," o le tala lea a Superintendent Hayashi.
Faitau atoa Kata o le Toe Fa'aleleia o A'oga. Vaai Fa'ai'uga a Hawai'i i luga ole iloiloga ole NAEP.