{"id":8795,"date":"2025-02-05T12:26:00","date_gmt":"2025-02-05T22:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/?p=8795"},"modified":"2026-09-01T11:15:26","modified_gmt":"2026-09-01T21:15:26","slug":"2025-kailua-and-kalani-high-schools-recognized-as-hawai%ca%bbi-schools-of-democracy","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/2025-kailua-and-kalani-high-schools-recognized-as-hawai%ca%bbi-schools-of-democracy\/","title":{"rendered":"O a&#039;oga Maualuga a Kailua ma Kalani ua fa&#039;ailoaina o A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Na faalauiloa e le Matagaluega o Aoga a le Setete o Hawai&#039;i (HIDOE) le aloaia o Kalani High ma Kailua High e avea ma A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i (HISOD). O nei a\u02bboga e auai i se lisi tuputupu a\u02bbe o a\u02bboga maualuga o lo\u02bbo fa\u02bbaalia le fa\u02bbamaoni i le sauniaina o tamaiti a\u02bboga ina ia toaaga ma malamalama tagata auai i se sosaiete faatemokalasi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cO le fa&#039;ailogaina o A&#039;oga Maualuga a Kalani ma Kailua e avea ma A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i ose la&#039;asaga taua tele lea i luma o le Matagaluega i le tu&#039;uina atu o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alelalolagi mo tamaiti a&#039;oga ta&#039;ito&#039;atasi,\u201d o le saunoaga lea a Superintendent Keith Hayashi. \u201cO a\u2019oa\u2019oga fa\u2019ale-aganu\u2019u o le ma\u2019a tulimanu lea o le malo fa\u2019atemokarasi maloloina. O nei a\u02bboga o lo\u02bbo fa\u02bbavaeina siosiomaga a\u02bboa\u02bboga e su\u02bbesu\u02bbe ai e tamaiti a\u02bboga mataupu lavelave, auai i talanoaga fa\u02bbaaloalo, ma atiina ae se malamalama loloto ia latou aia tatau ma matafaioi.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fa&#039;ata&#039;ita&#039;i i se polokalame fa&#039;ale-malo ma fa&#039;atusaina e le HIDOE mo le tulaga tulaga ese o tamaiti a&#039;oga i Hawai&#039;i, o Kalani ma Kailua High Schools sa fa&#039;atinoina se fa&#039;agasologa o masina e tu&#039;uina atu ai le tele o fa&#039;amaoniga o ana galuega fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;atemokalasi ma le fa&#039;aauaina o tamaiti a&#039;oga. O se komiti e faia a&#039;e i le HIDOE, le Komisi e Si&#039;itia ma Fa&#039;agasolo A&#039;oa&#039;oga Fa&#039;atunuu (<a href=\"https:\/\/www.civicshawaii.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">SAOTI<\/a>), ma tagata tomai fa&#039;apitonu&#039;u, toe iloilo tusi talosaga a&#039;oga ma fa&#039;amaonia na&#039;o a&#039;oga e fa&#039;aalia se tautinoga i fa&#039;ailoga autu o le polokalame HISOD.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cFa\u2019afetai i A\u2019oga Maualuga a Kailua ma Kalani i le fa\u2019amaoniaina o A\u2019oga Fa\u2019atemokalasi a Hawai\u2019i,\u201d o le saunoaga lea a le Fa\u2019amasino Sili o Mark E. Recktenwald. &quot;O la latou tautinoga i le fa\u02bbaleleia o le fa\u02bbalapotopotoga a latou tamaiti a\u02bboga e taua tele mo le lumana\u02bbi o lo tatou temokalasi. Ou te fia faafetai atu i sui o le Komisi o le PACE, aemaise o lona Taitaifono, Faamasino Lisa Ginoza, ma le Sui Taitaifono o Amy Perruso, faapea foi ma a latou paaga e toatele, e aofia ai le Iunivesite o Hawaii William S. Richardson School of Law, Hawaii State Bar Association, Hawaii State Department of Education, Hawaii Association of Independent Schools, ma le American Judicature Society, e faalauiloaina a tatou tagata lautele i aoaoga, ma le Sosaiete a le Faamasinoga a Amerika, o e ua i ai se vaega o le atunuu atoa e unaia ai a tatou atunuu. setete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cIna ua fa&#039;au&#039;u mai le A&#039;oga Maualuga a Kailua, ua &#039;ou fiafia ona ua faia e le a&#039;oga le ta&#039;utinoga ma ausia ai le fa&#039;ailoga o le A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i,&quot; o le fa&#039;aaliga lea a Lisa Ginoza, le fa&#039;amasino lagolago o le Fa&#039;amasinoga Maualuga a Hawai&#039;i. \u201cE fa\u2019amalo fo\u2019i ia Kalani High, lea fo\u2019i na maua le fa\u2019ailoga i lenei tausaga. E taua tele le taliaina e tamaiti aoga ma le lautele lautele o le matafaioi e auai ma auai i la tatou faiga malo. E le gata i lea, e ala i le fa\u02bbalauteleina o a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo, ou te talitonu o tamaiti aoga, faiaoga ma isi o le a maua le fiafia e maua mai le galulue fa\u02bbatasi mo le lelei o lo tatou nu\u02bbu.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O Mililani ma Maui High Schools o a\u02bboga muamua ia na aloaia i le polokalame\u00a0<a href=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/2024-hidoe-recognizes-2-schools-for-civic-education\/\" data-type=\"post\" data-id=\"18198\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">fa&#039;aulufalega<\/a>\u00a0tausaga. O le tausaga a sau, o le a fa&#039;aogaina e le polokalame a&#039;oga tulagalua ma fa&#039;ata&#039;ita&#039;i se polokalame tulagalua e fausia ai se K-12 fa&#039;aauau.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na fa&#039;asalalauina fo&#039;i e le PACE ma le HIDOE su&#039;esu&#039;ega a le setete atoa i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alenu&#039;u i a&#039;oga a le malo ma a&#039;oga tuto&#039;atasi a Hawai&#039;i. I le lipoti, From Classroom to Community: Advancing Civics Education in Hawai\u02bbi, toetoe lava 800 faia\u02bboga (627 faia\u02bboga na lipotia mai o lo\u02bbo i ai le matafaioi mo su\u02bbesu\u02bbega fa\u02bbaagafesootai po\u02bbo a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo ma 168 pule) na auai. O su&#039;esu&#039;ega ua ofoina mai ai se va&#039;aiga e le mafaatusalia i le tulaga o lo&#039;o i ai nei a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alesivi i totonu o a&#039;oga a Hawai&#039;i. O fa&#039;ai&#039;uga o su&#039;esu&#039;ega e fa&#039;amaonia ai fautuaga taua mai le Vaega Fa&#039;atonu a le Tagata Faigaluega a&#039;oa&#039;oga, o se vaega &#039;ese&#039;ese o faia&#039;oga, ta&#039;ita&#039;i o nu&#039;u, ma pa&#039;aga na taloina e le HIDOE i le tautotogo 2024.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&quot;O lenei su\u02bbesu\u02bbega e fa\u02bbamaonia ai mea ua leva ona iloa e le tele o faiaoga. O a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aletagata e mana&#039;omia, ae e masani lava ona tauivi e tauva ma isi fa&#039;amuamua,\u201d o le tala lea a Colin Moore, Komesina o le PACE ma le saienitisi fa&#039;apolokiki i UH-Manoa. \u201cE tuuto atu faiaoga i le sauniaina o tamaiti aoga mo le olaga faalenuu, ae latou te manaomia punaoa sili atu, sili atu le taimi, ma lagolago malosi fa\u02bbalapotopotoga. E ala i le fa&#039;atalanoaina o nei lu&#039;itau, e mafai ai ona tatou fa&#039;amautinoa o lo&#039;o maua e tamaiti a&#039;oga uma i Hawai&#039;i le poto ma le tomai e fa&#039;atino ai le auai i totonu o latou nu&#039;u ma lo tatou temokalasi.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Heidi Armstrong, sui pule sili o a\u02bboa\u02bboga, na fa\u02bbaopoopo mai, &quot;Matou te fa\u02bbamanatuina le alualu i luma o lo\u02bbo fa\u02bbamatalaina i lenei lipoti muamua o a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo ma le PACE, o lo\u02bbo avea ma paaga malosi e fesoasoani ia i matou e ausia la matou sini e saunia tamaiti aoga mo tiute fa\u02bbale-malo. O lenei lipoti o le a fesoasoani ia i matou i le faia o faaiuga malamalama i tupe teufaafaigaluega, e pei o punaoa ma atina\u02bbe fa\u02bbapolofesa, ina ia mafai ona fa\u02bbalauteleina lo matou aapa atu e fa\u02bbaleleia le isi augatupulaga o tagatanuu o le lalolagi atoa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"626\" src=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-1024x626.jpg\" alt=\"Kailua High staff\" class=\"wp-image-8796\" srcset=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-1024x626.jpg 1024w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-300x184.jpg 300w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-768x470.jpg 768w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-18x12.jpg 18w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O mea taua mai le lipoti e aofia ai:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Malosi le Tautinoga a Faiaoga i Fa&#039;alapotopotoga:&nbsp;<\/strong>48% o faia&#039;oga e manatu i le va&#039;aiga o se fa&#039;amuamua maualuga pe fa&#039;atauaina i totonu o latou potuaoga, ae na&#039;o le 32% e talitonu o lo&#039;o fa&#039;apena fo&#039;i i le a&#039;oga atoa, e fa&#039;ailoa ai se va i le va o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga ma fa&#039;amuamua fa&#039;alapotopotoga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Manaomia lautele mo Punaoa Fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga Tulaga Maualuga mo Tagata Lautele:&nbsp;<\/strong>Toeitiiti atoa le afa o faiaoga uma (45%) na ta&#039;ua e le lava a&#039;oa&#039;oga faalemalo o lo&#039;o avanoa mo i latou, ma le fa&#039;afitauli e sili ona mata&#039;utia i vasega K-5. O lo&#039;o fa&#039;asino i se vaega manino mo le fa&#039;afaigaluegaina o tupe, ae maise le sao taua o faia&#039;oga tulagalua i le fausiaina o le fa&#039;avae o le malamalama fa&#039;aletagata a&#039;o laiti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fa&#039;apaleni Tulaga Va&#039;aia ma Isi Mana&#039;oga o Mat\u0101&#039;upu:&nbsp;<\/strong>56% o faia&#039;oga o lo&#039;o ta&#039;ua ai le una&#039;ia o isi mata&#039;upu e fai ma pa pupuni i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alemalo. Ua ioe le 59% o pule o le utiuti o le taimi i mataupu aoaoina o le fa&#039;alavelave tele lea i le fa&#039;alauteleina o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-malo, e fa&#039;ailoa mai ai le mana&#039;oga mo ni fofo fa&#039;afofoga e fa&#039;atasi ai a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aletagata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fa&#039;alautele Atina&#039;e Tomai Fa&#039;apolofesa e Fa&#039;afetaui Mana&#039;oga a le Faiaoga:&nbsp;<\/strong>O lo&#039;o i ai se maliliega lautele i le va o faiaoga o le fa&#039;amuamua sili ona taua mo le atina&#039;e fa&#039;apolofesa o le fa&#039;aleleia lea o a&#039;oa&#039;oga o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-malo, e aofia ai faiga sili mo le fa&#039;aleleia o le fa&#039;atasia o tamaiti aoga. O le tolu-kuata o le pulega ma le 71% o faiaoga na faailoa mai o le vaega sili lea ona taua mo a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbapolofesa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fa&#039;amamafa i polokalame fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga lelei a le HIDOE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ua toe fa&#039;amauina e le lipoti le tautinoga a le HIDOE i le fa&#039;amautinoaina o tamaiti a&#039;oga uma e maua avanoa i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alotoifale malosi. O nisi o polokalame o lo&#039;o fa&#039;atino ai le va&#039;aiga a le matagaluega mo a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-aganu&#039;u e aofia ai:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fono a Tamaiti A&#039;oga a le Setete o Hawai&#039;i:&nbsp;<\/strong>O le Fono a Tamaiti A&#039;oga a le Setete o Hawai&#039;i e avea o se fa&#039;avae mo tamaiti a&#039;oga e fa&#039;ailoa ai o latou atugaluga, fa&#039;atalanoa i mataupu ogaoga, ma tu&#039;uina atu o latou manatu i le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai&#039;i ma le Komiti Fa&#039;atonu o A&#039;oga. O nei taumafaiga e fa&#039;amautinoa ai le auai sa&#039;o o tamaiti a&#039;oga i le fa&#039;atulagaina o faiga fa&#039;avae e a&#039;afia ai a latou a&#039;oga ma nu&#039;u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Polokalama Fa&#039;ata&#039;ita&#039;i Faitulafono a le Keiki Caucus High School:&nbsp;<\/strong>O lenei faiga faapaaga i le va o le HIDOE ma le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai&#039;i ua maua ai e tamaiti aoga maualuga se avanoa tulaga ese e maua ai le poto masani i le faiga o tulafono. E ala i se mat\u0101&#039;upu a&#039;oa&#039;oina ma fa&#039;apolopolo tulafono a le setete, e a&#039;oa&#039;o ai tagata auai e uiga i faiga fa&#039;avae ma le taua o le auai fa&#039;alenu&#039;u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>A&#039;oga o le Temokalasi a Hawai&#039;i:&nbsp;<\/strong>Fa&#039;alauiloa i le 2023, o le polokalame fou fa&#039;ale-malo e fa&#039;ailoa ai a&#039;oga maualuluga e fa&#039;aalia ai le malosi o le ta&#039;utinoga e saunia tamaiti a&#039;oga mo le olaga fa&#039;alotoifale, a&#039;oa&#039;oga maualuluga, ma le manuia o galuega. E maua e a\u02bboga lenei tulaga fa\u02bbapitoa e ala i le ofoina atu o avanoa a\u02bboa\u02bboga eseese e fa\u02bbamamafa ai le faasinomaga, filifiliga a tamaiti aoga, ma mea moni i le lalolagi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O nei polokalame o lo&#039;o fa&#039;aalia ai taumafaiga faifaipea a le HIDOE e a&#039;oa&#039;oina ai tamaiti a&#039;oga i faiga fa&#039;alemalo ma fa&#039;aauai faiaoga i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O le <a href=\"http:\/\/www.civicshawaii.org\/resources\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">civics report<\/a>, through an unprecedented statewide survey, reveals highlights and areas where the Department can focus on innovations in the civics programs. The report also affirms the vital role civics education plays in shaping the next generation of leaders and citizens which is essential for a thriving democracy. The Department remains steadfast in its conviction to sustain civics education at its highest levels.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>The Hawai&#8217;i State Department of Education (HIDOE) announced the recognition of Kalani High and Kailua High as the newest Hawai&#8217;i Schools of Democracy (HISOD). These schools join a growing list of high schools that demonstrate dedication in preparing students to be active and informed participants in a democratic society. &#8220;The designation of Kalani and Kailua [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":8797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_relevanssi_hide_post":"","_relevanssi_hide_content":"","_relevanssi_pin_for_all":"","_relevanssi_pin_keywords":"","_relevanssi_unpin_keywords":"","_relevanssi_related_keywords":"","_relevanssi_related_include_ids":"","_relevanssi_related_exclude_ids":"","_relevanssi_related_no_append":"","_relevanssi_related_not_related":"","_relevanssi_related_posts":"18243,10412,18705,9867,16234,18198","_relevanssi_noindex_reason":"","_sitemap_exclude":false,"_sitemap_priority":"","_sitemap_frequency":"","_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","wp_popup_display_lightbox":0,"wp_popup_suppress":"","wp_popup_trigger":"","wp_popup_trigger_amount":0,"wp_popup_disable_on_mobile":false,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-8795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news"],"pp_statuses_selecting_workflow":false,"pp_workflow_action":"current","pp_status_selection":"publish","taxonomy_info":{"category":[{"value":21,"label":"News"}]},"featured_image_src_large":["https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-01-30-HISOD-Kalani-High-42-1024x566.jpg",1024,566,true],"author_info":{"display_name":"Stanley Lee","author_link":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/author\/stanley-leek12-hi-us\/"},"comment_info":0,"category_info":[{"term_id":21,"name":"News","slug":"news","term_group":0,"term_taxonomy_id":21,"taxonomy":"category","description":"","parent":0,"count":371,"filter":"raw","cat_ID":21,"category_count":371,"category_description":"","cat_name":"News","category_nicename":"news","category_parent":0}],"tag_info":false,"publishpress_future_action":{"enabled":false,"date":"2026-10-04 16:00:38","action":"change-status","newStatus":"draft","terms":[],"taxonomy":"post_status","extraData":[]},"publishpress_future_workflow_manual_trigger":{"enabledWorkflows":[]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8795\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}