{"id":8795,"date":"2025-02-05T12:26:00","date_gmt":"2025-02-05T22:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/?p=8795"},"modified":"2025-10-09T10:18:05","modified_gmt":"2025-10-09T20:18:05","slug":"2025-kailua-and-kalani-high-schools-recognized-as-hawai%ca%bbi-schools-of-democracy","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/2025-kailua-and-kalani-high-schools-recognized-as-hawai%ca%bbi-schools-of-democracy\/","title":{"rendered":"O a&#039;oga Maualuga a Kailua ma Kalani ua fa&#039;ailoaina o A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i"},"content":{"rendered":"<p>Na faalauiloa e le Matagaluega o Aoga a le Setete o Hawai&#039;i (HIDOE) le aloaia o Kalani High ma Kailua High e avea ma A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i (HISOD). O nei a\u02bboga e auai i se lisi tuputupu a\u02bbe o a\u02bboga maualuga o lo\u02bbo fa\u02bbaalia le fa\u02bbamaoni i le sauniaina o tamaiti a\u02bboga ina ia toaaga ma malamalama tagata auai i se sosaiete faatemokalasi.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cO le fa&#039;ailogaina o A&#039;oga Maualuga a Kalani ma Kailua e avea ma A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i ose la&#039;asaga taua tele lea i luma o le Matagaluega i le tu&#039;uina atu o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alelalolagi mo tamaiti a&#039;oga ta&#039;ito&#039;atasi,\u201d o le saunoaga lea a Superintendent Keith Hayashi. \u201cO a\u2019oa\u2019oga fa\u2019ale-aganu\u2019u o le ma\u2019a tulimanu lea o le malo fa\u2019atemokarasi maloloina. O nei a\u02bboga o lo\u02bbo fa\u02bbavaeina siosiomaga a\u02bboa\u02bboga e su\u02bbesu\u02bbe ai e tamaiti a\u02bboga mataupu lavelave, auai i talanoaga fa\u02bbaaloalo, ma atiina ae se malamalama loloto ia latou aia tatau ma matafaioi.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p>Fa&#039;ata&#039;ita&#039;i i se polokalame fa&#039;ale-malo ma fa&#039;atusaina e le HIDOE mo le tulaga tulaga ese o tamaiti a&#039;oga i Hawai&#039;i, o Kalani ma Kailua High Schools sa fa&#039;atinoina se fa&#039;agasologa o masina e tu&#039;uina atu ai le tele o fa&#039;amaoniga o ana galuega fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;atemokalasi ma le fa&#039;aauaina o tamaiti a&#039;oga. O se komiti e faia a&#039;e i le HIDOE, le Komisi e Si&#039;itia ma Fa&#039;agasolo A&#039;oa&#039;oga Fa&#039;atunuu (<a href=\"https:\/\/www.civicshawaii.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">SAOTI<\/a>), ma tagata tomai fa&#039;apitonu&#039;u, toe iloilo tusi talosaga a&#039;oga ma fa&#039;amaonia na&#039;o a&#039;oga e fa&#039;aalia se tautinoga i fa&#039;ailoga autu o le polokalame HISOD.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cFa\u2019afetai i A\u2019oga Maualuga a Kailua ma Kalani i le fa\u2019amaoniaina o A\u2019oga Fa\u2019atemokalasi a Hawai\u2019i,\u201d o le saunoaga lea a le Fa\u2019amasino Sili o Mark E. Recktenwald. &quot;O la latou tautinoga i le fa\u02bbaleleia o le fa\u02bbalapotopotoga a latou tamaiti a\u02bboga e taua tele mo le lumana\u02bbi o lo tatou temokalasi. Ou te fia faafetai atu i sui o le Komisi o le PACE, aemaise o lona Taitaifono, Faamasino Lisa Ginoza, ma le Sui Taitaifono o Amy Perruso, faapea foi ma a latou paaga e toatele, e aofia ai le Iunivesite o Hawaii William S. Richardson School of Law, Hawaii State Bar Association, Hawaii State Department of Education, Hawaii Association of Independent Schools, ma le American Judicature Society, e faalauiloaina a tatou tagata lautele i aoaoga, ma le Sosaiete a le Faamasinoga a Amerika, o e ua i ai se vaega o le atunuu atoa e unaia ai a tatou atunuu. setete.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIna ua fa&#039;au&#039;u mai le A&#039;oga Maualuga a Kailua, ua &#039;ou fiafia ona ua faia e le a&#039;oga le ta&#039;utinoga ma ausia ai le fa&#039;ailoga o le A&#039;oga Fa&#039;atemokalasi a Hawai&#039;i,&quot; o le fa&#039;aaliga lea a Lisa Ginoza, le fa&#039;amasino lagolago o le Fa&#039;amasinoga Maualuga a Hawai&#039;i. \u201cE fa\u2019amalo fo\u2019i ia Kalani High, lea fo\u2019i na maua le fa\u2019ailoga i lenei tausaga. E taua tele le taliaina e tamaiti aoga ma le lautele lautele o le matafaioi e auai ma auai i la tatou faiga malo. E le gata i lea, e ala i le fa\u02bbalauteleina o a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo, ou te talitonu o tamaiti aoga, faiaoga ma isi o le a maua le fiafia e maua mai le galulue fa\u02bbatasi mo le lelei o lo tatou nu\u02bbu.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p>O Mililani ma Maui High Schools o a\u02bboga muamua ia na aloaia i le polokalame&nbsp;<a href=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/ConnectWithUs\/MediaRoom\/PressReleases\/Pages\/HIDOE-recognizes-2-schools-for-excellence-in-civic-education-and-prioritizing-student-agency.aspx\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">fa&#039;aulufalega<\/a>&nbsp;tausaga. O le tausaga a sau, o le a fa&#039;aogaina e le polokalame a&#039;oga tulagalua ma fa&#039;ata&#039;ita&#039;i se polokalame tulagalua e fausia ai se K-12 fa&#039;aauau.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Na fa&#039;asalalauina fo&#039;i e le PACE ma le HIDOE su&#039;esu&#039;ega a le setete atoa i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alenu&#039;u i a&#039;oga a le malo ma a&#039;oga tuto&#039;atasi a Hawai&#039;i. I le lipoti, From Classroom to Community: Advancing Civics Education in Hawai\u02bbi, toetoe lava 800 faia\u02bboga (627 faia\u02bboga na lipotia mai o lo\u02bbo i ai le matafaioi mo su\u02bbesu\u02bbega fa\u02bbaagafesootai po\u02bbo a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo ma 168 pule) na auai. O su&#039;esu&#039;ega ua ofoina mai ai se va&#039;aiga e le mafaatusalia i le tulaga o lo&#039;o i ai nei a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alesivi i totonu o a&#039;oga a Hawai&#039;i. O fa&#039;ai&#039;uga o su&#039;esu&#039;ega e fa&#039;amaonia ai fautuaga taua mai le Vaega Fa&#039;atonu a le Tagata Faigaluega a&#039;oa&#039;oga, o se vaega &#039;ese&#039;ese o faia&#039;oga, ta&#039;ita&#039;i o nu&#039;u, ma pa&#039;aga na taloina e le HIDOE i le tautotogo 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>&quot;O lenei su\u02bbesu\u02bbega e fa\u02bbamaonia ai mea ua leva ona iloa e le tele o faiaoga. O a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aletagata e mana&#039;omia, ae e masani lava ona tauivi e tauva ma isi fa&#039;amuamua,\u201d o le tala lea a Colin Moore, Komesina o le PACE ma le saienitisi fa&#039;apolokiki i UH-Manoa. \u201cE tuuto atu faiaoga i le sauniaina o tamaiti aoga mo le olaga faalenuu, ae latou te manaomia punaoa sili atu, sili atu le taimi, ma lagolago malosi fa\u02bbalapotopotoga. E ala i le fa&#039;atalanoaina o nei lu&#039;itau, e mafai ai ona tatou fa&#039;amautinoa o lo&#039;o maua e tamaiti a&#039;oga uma i Hawai&#039;i le poto ma le tomai e fa&#039;atino ai le auai i totonu o latou nu&#039;u ma lo tatou temokalasi.&quot;<\/p>\n\n\n\n<p>Heidi Armstrong, sui pule sili o a\u02bboa\u02bboga, na fa\u02bbaopoopo mai, &quot;Matou te fa\u02bbamanatuina le alualu i luma o lo\u02bbo fa\u02bbamatalaina i lenei lipoti muamua o a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbale-malo ma le PACE, o lo\u02bbo avea ma paaga malosi e fesoasoani ia i matou e ausia la matou sini e saunia tamaiti aoga mo tiute fa\u02bbale-malo. O lenei lipoti o le a fesoasoani ia i matou i le faia o faaiuga malamalama i tupe teufaafaigaluega, e pei o punaoa ma atina\u02bbe fa\u02bbapolofesa, ina ia mafai ona fa\u02bbalauteleina lo matou aapa atu e fa\u02bbaleleia le isi augatupulaga o tagatanuu o le lalolagi atoa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"626\" src=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-1024x626.jpg\" alt=\"Kailua High staff\" class=\"wp-image-8796\" srcset=\"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-1024x626.jpg 1024w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-300x184.jpg 300w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-768x470.jpg 768w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63-18x12.jpg 18w, https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-02-05-Kailua-High-HISOD-63.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>O mea taua mai le lipoti e aofia ai:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Malosi le Tautinoga a Faiaoga i Fa&#039;alapotopotoga:&nbsp;<\/strong>48% o faia&#039;oga e manatu i le va&#039;aiga o se fa&#039;amuamua maualuga pe fa&#039;atauaina i totonu o latou potuaoga, ae na&#039;o le 32% e talitonu o lo&#039;o fa&#039;apena fo&#039;i i le a&#039;oga atoa, e fa&#039;ailoa ai se va i le va o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga ma fa&#039;amuamua fa&#039;alapotopotoga.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Manaomia lautele mo Punaoa Fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga Tulaga Maualuga mo Tagata Lautele:&nbsp;<\/strong>Toeitiiti atoa le afa o faiaoga uma (45%) na ta&#039;ua e le lava a&#039;oa&#039;oga faalemalo o lo&#039;o avanoa mo i latou, ma le fa&#039;afitauli e sili ona mata&#039;utia i vasega K-5. O lo&#039;o fa&#039;asino i se vaega manino mo le fa&#039;afaigaluegaina o tupe, ae maise le sao taua o faia&#039;oga tulagalua i le fausiaina o le fa&#039;avae o le malamalama fa&#039;aletagata a&#039;o laiti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fa&#039;apaleni Tulaga Va&#039;aia ma Isi Mana&#039;oga o Mat\u0101&#039;upu:&nbsp;<\/strong>56% o faia&#039;oga o lo&#039;o ta&#039;ua ai le una&#039;ia o isi mata&#039;upu e fai ma pa pupuni i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alemalo. Ua ioe le 59% o pule o le utiuti o le taimi i mataupu aoaoina o le fa&#039;alavelave tele lea i le fa&#039;alauteleina o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-malo, e fa&#039;ailoa mai ai le mana&#039;oga mo ni fofo fa&#039;afofoga e fa&#039;atasi ai a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aletagata.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fa&#039;alautele Atina&#039;e Tomai Fa&#039;apolofesa e Fa&#039;afetaui Mana&#039;oga a le Faiaoga:&nbsp;<\/strong>O lo&#039;o i ai se maliliega lautele i le va o faiaoga o le fa&#039;amuamua sili ona taua mo le atina&#039;e fa&#039;apolofesa o le fa&#039;aleleia lea o a&#039;oa&#039;oga o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-malo, e aofia ai faiga sili mo le fa&#039;aleleia o le fa&#039;atasia o tamaiti aoga. O le tolu-kuata o le pulega ma le 71% o faiaoga na faailoa mai o le vaega sili lea ona taua mo a\u02bboa\u02bboga fa\u02bbapolofesa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fa&#039;amamafa i polokalame fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga lelei a le HIDOE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ua toe fa&#039;amauina e le lipoti le tautinoga a le HIDOE i le fa&#039;amautinoaina o tamaiti a&#039;oga uma e maua avanoa i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alotoifale malosi. O nisi o polokalame o lo&#039;o fa&#039;atino ai le va&#039;aiga a le matagaluega mo a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-aganu&#039;u e aofia ai:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fono a Tamaiti A&#039;oga a le Setete o Hawai&#039;i:&nbsp;<\/strong>O le Fono a Tamaiti A&#039;oga a le Setete o Hawai&#039;i e avea o se fa&#039;avae mo tamaiti a&#039;oga e fa&#039;ailoa ai o latou atugaluga, fa&#039;atalanoa i mataupu ogaoga, ma tu&#039;uina atu o latou manatu i le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai&#039;i ma le Komiti Fa&#039;atonu o A&#039;oga. O nei taumafaiga e fa&#039;amautinoa ai le auai sa&#039;o o tamaiti a&#039;oga i le fa&#039;atulagaina o faiga fa&#039;avae e a&#039;afia ai a latou a&#039;oga ma nu&#039;u.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Polokalama Fa&#039;ata&#039;ita&#039;i Faitulafono a le Keiki Caucus High School:&nbsp;<\/strong>O lenei faiga faapaaga i le va o le HIDOE ma le Fono Faitulafono a le Setete o Hawai&#039;i ua maua ai e tamaiti aoga maualuga se avanoa tulaga ese e maua ai le poto masani i le faiga o tulafono. E ala i se mat\u0101&#039;upu a&#039;oa&#039;oina ma fa&#039;apolopolo tulafono a le setete, e a&#039;oa&#039;o ai tagata auai e uiga i faiga fa&#039;avae ma le taua o le auai fa&#039;alenu&#039;u.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>A&#039;oga o le Temokalasi a Hawai&#039;i:&nbsp;<\/strong>Fa&#039;alauiloa i le 2023, o le polokalame fou fa&#039;ale-malo e fa&#039;ailoa ai a&#039;oga maualuluga e fa&#039;aalia ai le malosi o le ta&#039;utinoga e saunia tamaiti a&#039;oga mo le olaga fa&#039;alotoifale, a&#039;oa&#039;oga maualuluga, ma le manuia o galuega. E maua e a\u02bboga lenei tulaga fa\u02bbapitoa e ala i le ofoina atu o avanoa a\u02bboa\u02bboga eseese e fa\u02bbamamafa ai le faasinomaga, filifiliga a tamaiti aoga, ma mea moni i le lalolagi.<\/p>\n\n\n\n<p>O nei polokalame o lo&#039;o fa&#039;aalia ai taumafaiga faifaipea a le HIDOE e a&#039;oa&#039;oina ai tamaiti a&#039;oga i faiga fa&#039;alemalo ma fa&#039;aauai faiaoga i a&#039;oa&#039;oga fa&#039;aa&#039;oa&#039;oga.<\/p>\n\n\n\n<p>O le lipoti a le malo, e ala i se su\u02bbesu\u02bbega e le\u02bbi tupu muamua i le setete atoa, o lo\u02bbo fa\u02bbaalia ai mea taua ma vaega e mafai ona taula\u02bbi ai le Matagaluega i mea fou i polokalame fa\u02bbale-malo. O lo&#039;o fa&#039;amauina fo&#039;i e le ripoti le taua tele o a&#039;oa&#039;oga fa&#039;alotoifale i le fa&#039;atulagaina o le isi augatupulaga o ta&#039;ita&#039;i ma sitiseni e mana&#039;omia mo se fa&#039;atemokalasi olaola. O lo&#039;o tutumau pea le Matagaluega i lona talitonuga e fa&#039;atumauina a&#039;oa&#039;oga fa&#039;ale-malo i ona tulaga maualuluga. Ole lipoti atoa ile su&#039;esu&#039;ega o a&#039;oa&#039;oga sivi, e aofia ai ma fautuaga mo fuafuaga i le lumana&#039;i, ua avanoa nei mo le toe iloiloina e ala ile kiliki i ata o lo&#039;o i lalo pe asiasi.&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.civicshawaii.org\/resources\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">www.civicshawaii.org\/resources<\/a>.&nbsp;&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>The Hawai&#8217;i State Department of Education (HIDOE) announced the recognition of Kalani High and Kailua High as the newest Hawai&#8217;i Schools of Democracy (HISOD). These schools join a growing list of high schools that demonstrate dedication in preparing students to be active and informed participants in a democratic society. &#8220;The designation of Kalani and Kailua [&hellip;]<\/p>","protected":false},"author":29,"featured_media":8797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_relevanssi_hide_post":"","_relevanssi_hide_content":"","_relevanssi_pin_for_all":"","_relevanssi_pin_keywords":"","_relevanssi_unpin_keywords":"","_relevanssi_related_keywords":"","_relevanssi_related_include_ids":"","_relevanssi_related_exclude_ids":"","_relevanssi_related_no_append":"","_relevanssi_related_not_related":"","_relevanssi_related_posts":"","_relevanssi_noindex_reason":"","_sitemap_exclude":false,"_sitemap_priority":"","_sitemap_frequency":"","_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","wp_popup_display_lightbox":0,"wp_popup_suppress":"","wp_popup_trigger":"","wp_popup_trigger_amount":0,"wp_popup_disable_on_mobile":false,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-8795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news"],"pp_statuses_selecting_workflow":false,"pp_workflow_action":"current","pp_status_selection":"publish","taxonomy_info":{"category":[{"value":21,"label":"News"}]},"featured_image_src_large":["https:\/\/hawaiipublicschools.org\/wp-content\/uploads\/2025-01-30-HISOD-Kalani-High-42-1024x566.jpg",1024,566,true],"author_info":{"display_name":"Stanley Lee","author_link":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/author\/stanley-leek12-hi-us\/"},"comment_info":0,"category_info":[{"term_id":21,"name":"News","slug":"news","term_group":0,"term_taxonomy_id":21,"taxonomy":"category","description":"","parent":0,"count":308,"filter":"raw","cat_ID":21,"category_count":308,"category_description":"","cat_name":"News","category_nicename":"news","category_parent":0}],"tag_info":false,"publishpress_future_action":{"enabled":false,"date":"2026-04-18 07:33:29","action":"change-status","newStatus":"draft","terms":[],"taxonomy":"post_status","extraData":[]},"publishpress_future_workflow_manual_trigger":{"enabledWorkflows":[]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8795\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hawaiipublicschools.org\/sm\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}